Lepoglavska čipka radi se pomoću okruglog tvrdog podloška i parnog broja drvenih batića (dedek i bateki). Prepliće se na način koji reljefno ističe konture u motivima stazica, pužić, frkač, kiflek, tulipan, ruža, makova ruža, jaglac, ružin list, hrastov list, cvjetić, cvjetić s peteljkom i listom, cvjetić s listićem, bršljan, žir, grozdek, loza, djetelina, purek, lav, leptir, ptica, orao itd., čija površina je uvijek izrađena u kombinaciji gustog i rijetkog pletiva.
Ova čipka procvat doživjela na kraju 19. i prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay koja prva organizira izradu čipke i oplemenjuje je narodnim ornamentom. Njezin rad nastavlja Danica Brossler poslije 1. svjetskog rata, te preko vladinih institucija otvara tečajeve, radionice i školu čipkarstva te potiče proizvodnju. Vještina izrade čipke ženama lepoglavskog kraja postaje izvor zarade, a izniman rad i ostavština Danice Brossler cijeni se i spominje i danas.